AKO HIŠNIK, UPRAVNIK ILI VLASNIK RADNIČKOG DOMA, STEČAJNI UPRAVITELJ ILI NEKO DRUGI PRIJETI, DA ĆE - U SLUČAJU DA SE NE ISELITE SAMI - POZVATI POLICIJU, KOJA ĆE VAS PRISILNO IZBACITI, SU TO PUKE PRAZNE PRIJETNJE. POLICIJA NE DELOŽIRA. NEMA DELOŽACIJE BEZ SUDSKE ODLUKE.

U skladu sa Zakonom o izvršbi in zavarovanju je deložacija postupak ovrhe (izvršbe) sa izpražnjenjem i predajom stana, kojeg po pravilu pokrene vlasnik u slučaju da korisnik nezakonito (t.j. bez ugovora ili odluke o namještenju u radničkom domu ili u slučaju prekoračenja ugovora) upotrebljava njegov stan. Postupak je ovršni (izvršilni), zato ga treba odobriti sud sa odlukom, a izvrši ga akter, koji konkretno organizira izpražnjenje stana. Kad postoji potreba, izpražnjenju nakon sudske odluke može prisustvovati policija.

Postupak deložacije je dakle kompliciran jer ga treba odobriti sud i zato obično traje duži period. Osoba prvo dobije od suda pismenu poruku, da se treba iseliti. Tek ako se sama ne iseli, moguč je postupak prisilne deložacije.

BUDITE MIRNI AKO DOĐE POLICIJA.

Ako na poziv hišnika, upravnika ili vlasnika radničkog doma, stečajnog upravitelja ili nekog drugog u radničkiudom dođe policija, njihove službenike prvo pitajte po razlogu zbog kojeg su došli. Sa službenicima policije razgovarjate u hodniku ili zajedničkim prostorijama. Nemojte jih pozvati u svoje sobe. U slučaju, da vas pitaju dali mogu ući u vašu sobu, imate pravo da ih odbijete. Ako protiv vaše volje svejedno uđu u vašu sobu, ih možete prijaviti nadležnim organima u okviru Ministarstva za unutrašnje poslove. Ako ustanovite da ne možete ući u svoju sobu u radničkom domu i da nemate pristupa svojim stvarima zbog promjene brave na vratima vaše sobe, promjene brave na ulaznim vratima radničkog doma ili vam je pristup do sobe i vaših stvari fizički onemogučen na neki drugi način, imate sljedeće mogućnosti:

1. Pozovite policiju i prijavite KAZNENO DJELO PROIZVOLJNOSTI (SAMOVOLJNOSTI) po 310. članu Kazenskega zakonika. Ta određuje da se sa novčanom kaznom ili zatvorom do 6 mjeseci kazni onog koji si proizvoljno (samovoljno) uzme svoje pravo ili pravo za koje misli da mu pripada. A u slučaju da to kazneno djelo napravi pomoću upotrebe sile ili ozbiljne prijetnje sa napadom na život ili tijelo se počinilaca može kazniti sa zatvorom do dvije godine. Naime, i ako ne platite stanarine, nije dozvoljeno, da se vas proizvoljno izbaci iz radničkog doma!
2. Jer je bio sa tim činom neopravdano smetan (moten) vaš posijed (posest) imate mogućnost SAMOPOMOĆI. Stvarnopravni zakonik naime u 31. članu određuje da ima posjednik (u tom primjeru stanar) pravo na samopomoć protiv onoga koji neopravdano smeta njegov posijed ili mu ga ćak oduzme. TO ZNAČI DA MOŽETE SAMI PONOVO UĆI U VAŠU SOBU UNATOĆ PROMJENI BRAVE. ALI TREBATE TO NAPRAVITI ODMAH I BEZ PROUZROKAVANJA BESPOTREBNE ŠTETE.

Ako ustanovite da ste bili odjavljeni iz radničkog doma bez vašeg znanja (npr. sređujete dokumente na upravnoj jedinici i službenica vam kaže da nemate više prijavljeno privremeno prebivalište na naslovu radničkog doma), je došlo do pogreške u radu upravne jedinice. U skladu sa zakonodavstvom je radnički dom nastambeni objekt i ne objekt namjenjen samo prenoćivanju (kao npr. hotel). Zbog toga treba imati radnik, koji je u radničkom domu FAKTIČKI nastanjen, na tom naslovu prijavljeno privremeno prebivalište. Zakon kaže, da ima pojedinac prijavljeno privremeno prebivalište na naslovu gdje privremeno živi iz razloga rada ili drugih razloga. Hišnik, upravnik ili vlasnik radničkog doma ili stečajni upravitelj ili neko drugi vas ne bi smjeo odjaviti iz naslova radničkog doma dok u njemu faktički živite. Ako se to unatoč svemu dogodi, kažite na upravnoj jedinici da faktički živite na naslovu radničkog doma te se sami opet prijavite. To sprovedite na način, da predložite potvrde ili dokaze o tome, da tamo stvarno živite (npr. poziv upravitelja da trebate platiti najamninu, na kojem je napisano vaše ime i naslov radničkog doma, odluka o namještenju u radničkom domu itd.). U slučaju da nemate takvog dokaza, budite uporni u objašnjenju, da faktički živite u radničkom domu i u tome, da upravna jedinica bez dodatnog čekanja sprovede postupak utvrđivanja (ugotavljanja) vašeg stalnog ili privremenog prebivališta. Nakon toga treba izdati odluku o utvrđenju (ugotovitvi) naslova prebivališta te vas upisati u registar prebivališta (8. in 12.a član Zakona o prijavi prebivališča).

Ako ostanete bez prijave stalnog prebivališta i nemate mogućnosti da si prijavu sredite na drugom naslovu, se po Zakonu o prijavi prebivališča za naslov vašeg stalnog prebivališta računa naslov organa ili organizacije gdje dobivate pomoć u materialnom obliku. Upravna jedinica treba prije prijave stalnog prebivališta dobiti pismeno suglasnost tog organa ili organizacije, koja vam daje pomoč. Ako taj organ ili organizacija ne želi izdati pismene suglasnosti, će vas upravna jedinica svejedno stalno prijaviti na naslovu onog organa ili organizacije koji vam je zadnji obezbedio pomoć. Organi i organizacije koji pojedincima nude pomoć trebaju u postupku prijave stalnog prebivališta surađivati sa upravnom jedninicom. Radnici, koji su primili jednokratnu pomoć u visini 230 EUR, mogu probati prijaviti naslov stalnog prebivališta na naslovima Centara za socialni rad, koji su dodjeljivali tu pomoć.

Štrajk stanara: Znaj svoja prava!