Za položaj radnika državljana trećih zemalja u EU su karakteristični brutalno iskorištavanje, diskriminacija i odsustvo pravde.

U vrijeme krize režim radnih migracija zemalja EU, koji je osnovan na nejednakopravnosti migrantskih radnika i s time takoreći robovlasničkom odnosu između poslodavca i radnika, pokazuje svu brutalnost politike kontrolirane slobode kretanja, koja slijedi imperativima reprodukcije i podubljivanja hijerahija na tržištu rada. U EU se danas migrantski radnici susreću sa masovnom nezaposlenošću, negiranjem temeljnih prava iz radnog odnosa pa i ljudskih prava, ksenofobijom i rasizmom, masovnim deportacijama.

Slovenija koja je članica EU od 2004 i punopravna članica Schengenskoh ugovora od 2007 u tome nije nikakva iznimka. Štoviše, izgleda da je položaj migrantskih radnika u Sloveniji među najkatastrofalnijima u EU. Većina migrantskih radnika u Sloveniji su državljani BiH. Podloženi su autoritarnom režimu radnih migracija, koji prouzrukuje potpunu ovisnost radnika od poslodavca, isključenje migranta iz sistema socijalne sigurnosti, totalnu kontrolu nad ljudima na poslu i u radničkim domovima, segregaciju i degradaciju na lateralnom i karceralnom tržištu rada.

Zbog katastrofalnog položaja migrantskih radnika u Sloveniji, koji je rezultat institucionalne diskriminacije, se je 2007. godine formirao pokret IWW (Nevidljivi radnici svijeta). Inicijativu, koja djeluje u Socijalnom centru Rog, sastavljaju migrantski radnici, studenti i istraživači.

IWW je poslije dvije godine intenzivnog aktivističkog istraživanja, čiji je cilj proizvodnja znanja o položaju migrantskih radnika pa i njihova samoorganizacija, slovenačkoj javnosti predstavio detaljnu analizu situacije u kojoj se nalaziju radnici tzv. trećih zemalja u Sloveniji. U to vrijeme su započele i prve organizirane akcije migrantskih radnika, kojima su tražili svoja prava i promjenu robovlasničkog režima migracija u Sloveniji. Na proljeće ove godine je organiziran štrajk glađu radnika Prenove iz Kočevja i protest štrajkajučih i aktivista IWW pred Ministarstvom za rad RS. Taj štrajk i protest na ministarstvu su konačno otvorili put za javnu diskusiju o režimu radnih migracija u Sloveniji, pa i mogućnost njegove promjene.

Promjene koje predlaže Ministarstvo za rad i koje su trenutačno u javnoj raspravi su kozmetičke prirode i ne donose substancijalne promjene postojećeg režima migracija. Štoviše, te promjene ne obuhvaćaju one, koji su bili u Sloveniji izigrani, kojima poslodavci duguju plate, regrese itd. i koji su trebali napustiti Sloveniju. Naime, migrantski radnik nije otpušten. Njemu istekne radna dozvola i s time boravišna viza. Tako postane ilegalac u zemlji, a vlasti mu ne pomognu, da ostvari svoja prava iz rada, nego ga deportuju. Tako je slovenačka policija nedavno deportirala grupu štrajkujućih radnika Gradwe, koji su tražili, da se im isplate plate za mjesece rada. Zbog toga je pokret IWW odlučio da započne aktivnosti u BiH. Njihov cilj je senzibiliziranje bh. javnosti, organiziranje radnika, koji su bili prognani iz Slovenije i koji su ostali bez praktičkih mogućnosti, da potraže ono, što im pripada. Putem javnih tribina i protesta u Sarajevu pred odgovarajućim institucijama BiH, sjedištem Visokog predstavnika i slovenačke ambasade IWW traži prava za migrantske radnike.

U okviru naših aktivnosti organiziramo 30. juna u suradnji sa Fakultetom političkih nauka u Sarajevu javnu tribinu "Sloboda (ne)kretanja u EU? Bh. radnici u Sloveniji". Na tribini će na prvom dijelu Organizacioni odbor iz Cazina i IWW predstaviti situaciju migrantskih radnika u Sloveniji, koju ćemo osvijetliti u kontekstu konsituiranja hijerarhičnog globalnog tržišta rada i razvoja evropskog režima migracija, koji ima karakteristike režima apartheida. Na drugom akademsko aktivističkom dijelu javne tribine želimo razgovarati o migracijama i pokretima za prava migranata kao agensima nužnih globalnih društvenih promjena u smjeru slobode i jednakosti za sve. Migranti i migrantski radnici te njihovi pokreti su subjektivitet promjena i borbe protiv hijerarhija i nejednakosti koje su karakterističke za globalni integrirani kapitalizam. Njihova borba za osnovna prava je borba protiv stratifikacije tržišta rada i time protiv granica, koje su danas središnji mehanizam uspostavljanja sistema hijerahijskog uključivanja u svijetu, koji se integrira na osnovu ideje slobode kruženja, koja se konkretizira u hijerahijskom režimu slobodnog kruženja novca, blaga i ljudi. Borba migrantskih radnika je borba za prava radnika, njihovih zajednica, za slobodniji oblik rada i demokratizaciju zemalja u kojima rade i iz kojih dolaze. Isto tako mislimo, da je transnacionalnost, koju gradi želja migranata za bolji život, karakterističnija za preko granični politički prostor, koji je podijeljen granicama (kao što je prostor SLO-BiH), nego viši ili manji stepen integracija. U tom svijetlu želimo na akademsko aktivističkoj raspravi na Fakutetu za političke nauke u Sarajevu, zajedno preispitati koncepte solidarnosti, integracija, transnacionalne suradnje i rekompozicije prekograničnog političkog prostora.